Nasilje

Procjene godina života prilagođenih invalidnosti od fizičkog nasilja, na 100.000 stanovnika u 2002.[1]
  Bez podataka
  <200
  200–400
  400–600
  600–800
  800–1000
  1000–1200
  1200–1400
  1400–1600
  1600–1800
  1800–2000
  2000–3000
  >3000

Nasilje je upotreba fizičke sile u cilju povređivanja, zlostavljanja, oštećenja ili uništenja. Koriste se i druge definicije, kao što je Svjetska zdravstvena organizacija definirala nasilje kao: "namjerna upotreba fizičke sile ili moći, ugrožavanja[2] ili stvarno, protiv sebe, druge osobe, ili protiv grupe ili zajednice, što rezultira ili ima veliku vjerovatnoću da će rezultirati ozljedom, smrću, psihičkim ozljedama, nedostatkom u razvoju ili lišavanjem nekoga".[3]

Na međunarodnom planu, nasilje je dovelo do smrti oko 1,28 miliona ljudi u 2013. u odnosu na 1,13 miliona u 1990.[4] Međutim, globalna populacija porasla je za otprilike 1,9 milijardi tokom tih godina, pokazujući dramatično smanjenje nasilja po glavi stanovnika. Od smrtnih slučajeva u 2013. godini, otprilike 842.000 je pripisano samoozljeđivanju (samoubistvo), 405.000 međuljudskom nasilju, a 31.000 kolektivnom nasilju (ratovima) i pravnoj intervenciji.[4] Za svaku pojedinačnu smrt zbog nasilja, dolazi na desetine hospitalizacija, stotine posjeta hitnim službama i hiljade zakazanih ljekarskih pregleda.[5] Nadalje, nasilje često ima doživotne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje i društveno funkcioniranje i može usporiti ekonomski i društveni razvoj.

U 2013. godini, od procijenjenih 405.000 smrtnih slučajeva zbog međuljudskog nasilja na globalnom nivou, napad vatrenim oružjem bio je uzrok za 180.000 smrti, napad oštrim predmetom bio je uzrok za 114.000 smrti, a preostalih uzroka smrti 110.000.[4]

Nasilje u mnogim oblicima može se spriječiti. Postoji jaka veza između nivoa nasilja i faktora koji se mogu modifikovati u zemlji kao što su koncentrisano (regionalno) siromaštvo, prihod i rodna nejednakost, štetna upotreba alkohola i odsustvo sigurnih, stabilnih i njegujućih odnosa između djece i roditelja. Strategije koje se bave osnovnim uzrocima nasilja mogu biti relativno efikasne u prevenciji nasilja, iako su mentalno i fizičko zdravlje i individualni odgovori, ličnosti itd. uvek bili odlučujući faktori u formiranju ovih ponašanja.[6]

  1. ^ "Mortality and Burden of Disease Estimates for WHO Member States in 2002" (xls). World Health Organization. 2004. Arhivirano s originala, 16. 1. 2013.
  2. ^ States, United (1918). "U.S. Compiled Statutes, 1918: Embracing the Statutes of the United States of a General and Permanent Nature in Force July 16, 1918, with an Appendix Covering Acts June 14 to July 16, 1918". Making of Modern Law : Primary Sources, 1763–1970: 1716.
  3. ^ Krug et al., "World report on violence and health" Arhivirano 22. 8. 2015. na Wayback Machine, World Health Organization, 2002.
  4. ^ a b c GBD 2013 Mortality and Causes of Death Collaborators (17. 12. 2014). "Global, regional, and national age-sex specific all-cause and cause-specific mortality for 240 causes of death, 1990–2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013". Lancet. 385 (9963): 117–71. doi:10.1016/S0140-6736(14)61682-2. PMC 4340604. PMID 25530442.
  5. ^ "Global Burden of Disease" Arhivirano 9. 10. 2015. na Wayback Machine, World Health Organization, 2008.
  6. ^ WHO / Liverpool JMU Centre for Public Health, "Violence Prevention: The evidence" Arhivirano 30. 8. 2012. na Wayback Machine, 2010.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search